Stres i Burnout (“pregorijevanje”) – stvarni uzroci i terapija

​25.06.2019.

Kako se “boriti” i kako “ne pregoriti”?

“O hroničnom stresu se puno govori na način da samo priznamo da postoji, te još gore vremenom prihvatimo da je to uobičajena, normalna pojava. Time zanemarujemo njegove uzroke ali i njegovo tretiranje, što potvrđuje činjenica da je Svjetska zdravstvena organizacija tek nedavno zvanično priznala medicinsku dijagnozu „Burnout“ – tzv. pregorijevanje – hronični stres kao posljedicu rada”.

“Za stres u našem organizmu odgovoran je jedan od najvažnijih hormona – kortizol, koji nastaje u nadbubregu a koji kontroliše odbranu organizma, imuni sistem, metabolizam šećera, bjelančevina, elektrolita, zarastanje rana, rad bubrega, situaciju sa spavanjem, memoriju, pamćenje .. kada se kortizol povećava u dugoročnom periodu može dovesti do težih posljedica po organizam – povećanog šećera, pritiska, debljanja, anksioznosti, nesanice, depresije, slabog zarastanja rana, mora negativnih emocija, straha, potištenosti, frustracije, poniženosti …”

Saznajte detaljnije u videu o svim procesima i uzrocima nastanka stresa, o tome šta je „tvornica energije“,te najvažnije – kako se boriti protiv hroničnog stresa – promjenom životnih navika, ishrane i odgovarajućom terapijom!

Sve u ekskluzivnom gostovanju Planeta zdravja BH i Dr. Vrce u emisiji “Zdravlje na prvom mjestu” Hayat TV-a.

Za pregled – Sarajevo, Mostar, Tuzla, Banja Luka – zakažite se u svakom trenutku na linku:
https://www.planetzdravjabh.ba/pregled/ ili pozivom na: +387 33 498 900 ; +387 61 210 702.

   POSLJEDNJE OBJAVE

Menopauza i perimenopauza

Menopauza ne traje godinama. Menopauza traje jedan dan – trenutak kada nakon godinu dana potpuno nestane menstruacija. Sve prije toga zove se perimenopauza – i tu nastaju problemi. Perimenopauza se najčešće manifestuje kroz: slabije pamćenje, valunge i noćno znojenje, loš san i iscrpljenost,  neugodno, ubrzano lupanje srca. Čak 95% žena u svijetu ulazi u menopauzu između 47. i 52. godine, a prosjek je oko 50. godine života. Šta se zapravo dešava u tijelu [...]

Snižena želučana kiselina

Otkud uopće nedostatak želučane kiseline? Za sve je odgovorna helikobakterija koja inače kontroliše proizvodnju želučane kiseline. Ukoliko je ona uništena odnosno ukoliko je njen utjecaj ograničen - kiselina je snižena na problematični nivo. Osim toga, helikobakterija kontroliše i štiti i štitnu žlijezdu ali i naša pluća. Stoga, svaki pacijent koji ima sniženu kiselinu ima i problema sa štitnom i plućima [...]