Mozak – Veza između oboljenja mozga i hrane koju unosimo

​05.11.2018.

Najnovija istraživanja jasno ukazuju na vezu između tvari koje hranom unosimo u organizam i najčešćih oboljenja mozga, kako neuroloških – multipla skleroza, Parkinson, Alzeheimer, epilepsija, te psiholoških – depresija, nesanica, anksioznost, stres.

“Nerazličita hrana je uslov za nastanak malog broja mikrobioma, tj. stiču se uslovi za nastanak oboljenja, a još u tom malom broju namirnica – stalno unosimo dva najveća neprijatelja 21. vijeka – gluten i rafinisane šećere koji godinama korištenja organizmu i crijevima jednostavno “začepe dizne”.
Nastaje upala na nivou crijeva, otrovi ulaze u krvotok a najzad, i pomenuta krvno-moždana barijera popušta, te otrovi ulaze direktno u mozak”.

Saznajte detaljnije u videu čitav proces nastanka najčešćih moždanih oboljenja – od tvari koje unosimo, preko upale u crijevima do krvotoka i mozga. Zašto se osjećamo euforično nakon upotrebe slatkih peciva, gdje se tačno u mozgu vežu ostaci od glutena i rafinisanih šećera te zašto djeluju identično kao opijati? Zašto svjetska naučna javnost Alzheimer naziva dijabetesom broj 3? Kako dijagnosticirati uzroke oboljenja u mozgu, te djelotvorno i dugoročno otkloniti posljedice – prirodnom terapijom i pravilnom ishranom?

Ekskluzivno gostovanje Planeta zdravja BH i Dr. Vrce u emisiji “Zdravlje na prvom mjestu”
Hayat TV-a.

Za pregled – Sarajevo, Mostar, Tuzla, Banja Luka – zakažite se u svakom trenutku na linku:
https://www.planetzdravjabh.ba/pregled/ ili pozivom na: +387 33 498 900 ; +387 61 210 702.

   POSLJEDNJE OBJAVE

Menopauza i perimenopauza

Menopauza ne traje godinama. Menopauza traje jedan dan – trenutak kada nakon godinu dana potpuno nestane menstruacija. Sve prije toga zove se perimenopauza – i tu nastaju problemi. Perimenopauza se najčešće manifestuje kroz: slabije pamćenje, valunge i noćno znojenje, loš san i iscrpljenost,  neugodno, ubrzano lupanje srca. Čak 95% žena u svijetu ulazi u menopauzu između 47. i 52. godine, a prosjek je oko 50. godine života. Šta se zapravo dešava u tijelu [...]

Snižena želučana kiselina

Otkud uopće nedostatak želučane kiseline? Za sve je odgovorna helikobakterija koja inače kontroliše proizvodnju želučane kiseline. Ukoliko je ona uništena odnosno ukoliko je njen utjecaj ograničen - kiselina je snižena na problematični nivo. Osim toga, helikobakterija kontroliše i štiti i štitnu žlijezdu ali i naša pluća. Stoga, svaki pacijent koji ima sniženu kiselinu ima i problema sa štitnom i plućima [...]